U sustavu brzog uzbunjivanja EU-a za opasne proizvode (Safety Gate) lani je zabilježeno više od 4.100 upozorenja; najviše u posljednjih 20 godina. Opasne tvari pronađene su u kozmetici, tekućinama za e-cigarete, odjeći, jeftinom nakitu i igračkama.
Riječ je o sustavu koji omogućuje državama članicama prijavu potrošačkih i profesionalnih proizvoda koji predstavljaju prijetnju zdravlju i sigurnosti građana. Upozorenja su se odnosila na sve; od zabranjenih kemikalija do opasnosti od gušenja, oštećenja vida i sluha.
Upozorenja se ne odnose na hranu i lijekove, koji imaju zasebne sustave nadzora. Među problematičnim tvarima najčešće su se pojavljivale tri skupine kemikalija: zabranjeni mirisi, olovo i takozvane vječne kemikalije, analizira Euronews.
Zabranjeni miris u kozmetici
Sintetski miris 2-(4-tert-butilbenzil) propionaldehid, poznat i kao BMHCA ili butilfenil metilpropional, pronađen je u gotovo svim kozmetičkim proizvodima koji su označeni kao potencijalno opasni. BMHCA se često koristi u parfemima, šminki, losionima, dezodoransima i proizvodima za kosu jer ima cvjetni miris sličan đurđicama. Međutim, od ožujka 2022. godine EU ga je zabranila u kozmetici jer negativno utječe na plodnost i razvoj fetusa, a može izazvati i iritaciju kože. U industriji se nalazi i pod imenima lilial ili lysmeral, a koristi se i u proizvodnji deterdženata i osvježivača prostora.
Zabranjene “vječne kemikalije”
Kratkolančani klorirani parafini (SCCP) su industrijske kemikalije koje se koriste kao usporivači gorenja i mogu se pronaći u starim gumenim i plastičnim proizvodima poput transportnih traka, crijeva, kablova i brtvila. Spadaju u širu skupinu PFAS kemikalija, poznatih kao “vječne kemikalije” jer se vrlo sporo razgrađuju u prirodi i nakupljaju se u okolišu, životinjama i ljudima.
Iako je uvoz SCCP-a u EU zabranjen, prošle godine su pronađeni u kablovima dostupnima na tržištu, stoji u izvješću.
Istraživanja pokazuju da SCCP može oštetiti jetru i bubrege, utjecati na razvoj djece, izazvati hormonalne poremećaje i probleme s reprodukcijom te oslabiti imunološki sustav. Posebno opasne su varijante s kraćim ugljikovim lancima i visokim udjelom klora. “Osim rizika za ljudsko zdravlje, ove tvari štete okolišu jer su toksične za vodene organizme i akumuliraju se u prirodi”, upozorava izvješće.
Olovo je i dalje prijetnja
Toksični metal olovo otkriven je u materijalima za lemljenje. Iako postoje stroga ograničenja za izloženost na radnom mjestu, i dalje se svake godine u EU prijavi oko 300 slučajeva zdravstvenih tegoba povezanih s olovom.
Ljudi mogu udahnuti olovne čestice pri spaljivanju, recikliranju ili uklanjanju boje koja sadrži olovo, ili ga unijeti putem kontaminirane vode, hrane ili prašine, navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Olovo se taloži u mozgu, jetri, bubrezima i kostima te može oštetiti kardiovaskularni i reproduktivni sustav, ali negativno utjecati na razvoj fetusa i djece.
Procjenjuje se da u zapadnoj Europi gotovo 2,5 milijuna djece i adolescenata ima razinu olova u krvi iznad 5 mikrograma po decilitru, što je povezano sa smanjenim IQ-om, kognitivnim poteškoćama i poremećajem pažnje (ADHD).
