Istraživanje cijena pokazalo je različite marže i neusklađene promjene, a dokazi o zabranjenim dogovorima u maloprodaji nisu pronađeni. Ukratko, tako je nedavno Agencija za tržišno natjecanje odbacila navode o kartelskom poslovanju maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj. No što je, zapravo, kartel?
Kartel u maloprodaji označava nezakonit dogovor između dviju ili više trgovinskih tvrtki i distributera da si međusobno ne budu konkurencija. To je upravo suprotno od onoga što bi slobodno tržište trebalo biti jer cilj je jednostavan: maksimizirati zajedničku dobit nauštrb potrošača koji zbog toga plaćaju više i imaju manji izbor.
Takvi su dogovorim uglavnom, strogo zabranjeni u većini zakonodavstava. Sudjelovanje u kartelu predstavlja kazneno djelo. Tvrtke mogu biti kažnjene s milijunskim iznosima, a pojedinci, uključujući direktore i menadžere, mogu se suočiti s osobnom odgovornošću, uključujući zatvorske kazne.
Fiksiranje cijena
Jedan od najčešćih oblika kartela u maloprodaji je fiksiranje cijena. Tvrtke se dogovore da će prodavati proizvode po istoj ili vrlo sličnoj cijeni, neovisno o realnim tržišnim kretanjima ili troškovima. Takva praksa potire osnovni princip tržišnog natjecanja: borbu za kupca kroz povoljniju cijenu.
Podjela tržišta
U slučajevima podjele tržišta, trgovci udruženi u kartel se međusobno dogovore tko će poslovati na kojem području, u gradskom kvartu ili čak u ulici. Time se izbjegava međusobna konkurencija, a potrošači na nekim lokacijama ostaju bez mogućnosti izbora.
Ograničavanje ponude
Ograničavanje proizvodnje ili ponude podrazumijeva dogovor trgovaca o količini robe koju će plasirati. Smanjenjem ponude umjetno se povećava cijena, čime se šteti potrošaču, a dobit sudionika kartela raste.
Namještanje natječaja
Iako rjeđe prisutno u maloprodaji, namještanje natječaja (tzv. bid rigging) također predstavlja kartelsko ponašanje. U ovom scenariju tvrtke se unaprijed dogovore tko će pobijediti na određenom javnom ili privatnom natječaju, čime se onemogućava pravi tržišni natjecaj.
Kartel je doslovno pljačka potrošača
Karteli u maloprodaji mogu imati izravne posljedice na svakodnevni život građana. Kada se trgovine dogovore o cijenama kruha, mlijeka ili drugih osnovnih namirnica, potrošači gube mogućnost kupovine po povoljnijim uvjetima. To osobito pogađa ranjive skupine i kućanstva s nižim primanjima. Doslovno ih gura u još veće siromaštvo.
