Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, razlike u razini cijena roba i usluga među europskim državama i dalje su ogromne, a najbolje ih pokazuje indeks razine cijena (PLI) koji uspoređuje nacionalne cijene s prosjekom Europske unije.
Indeks razine cijena temelji se na paritetu kupovne moći (PPP) koji djeluje poput imaginarne zajedničke valute, odnosno pokazuje koliko se robe i usluga može kupiti za istu količinu novca u različitim državama. Vrijednost iznad 100 znači da je zemlja skuplja od prosjeka EU-a, dok vrijednost ispod 100 označava jeftiniju razinu cijena.
Najskuplja zemlja u Europi je Švicarska, gdje su cijene čak 184 posto prosjeka EU-a, što je 84 posto više od prosjeka. Na drugoj strani ljestvice nalazi se Turska, s cijenama koje dosežu tek 47 posto prosjeka, odnosno 53 posto su niže od europske sredine. To znači da je Švicarska 3,9 puta skuplja od Turske.
Među članicama Europske unije, najskuplji je Luksemburg s cijenama 51 posto iznad prosjeka, dok su najjeftiniji Bugarska i Rumunjska na 57 posto prosjeka. Drugim riječima, Luksemburg je oko 2,7 puta skuplji od Bugarske i Rumunjske. Ukupno deset članica EU ima razine cijena više od prosjeka, a uz Luksemburg, najskuplje su Danska (143 posto) i Irska (141 posto).
Hrvatska se nalazi na 73 posto prosjeka EU-a, što znači da je znatno povoljnija od većine zapadnoeuropskih država, ali ipak skuplja od niza zemalja u okruženju. Europske države koje su jeftinije od Hrvatske su Poljska, Mađarska, Albanija, Srbija (61 posto), Bosna i Hercegovina (60), Crna Gora (58), Rumunjska, Bugarska, Sjeverna Makedonija (50) i Turska. Slovenija je pak na 91 posto prosjeka EU.
Geografski gledano, zapadne i sjeverne zemlje, poput Švicarske, Islanda, Luksemburga, Danske, Irske, Norveške i Finske, imaju značajno više cijene, a to je povezano s višim dohocima, jačim valutama i većim troškovima života.
