Koliko.HR

AZTN: Prodaja ispod nabavne cijene šteti potrošačima i proizvođačima

Veli dio javnosti negodovao je nakon objave vijesti da je trgovački lanac Tommy kažnjen s više od 200.000 eura zbog prodaje prehrane umirovljenicima ispod nabavne cijene. AZTN objašnjava kako se takve akcije zloupotrebljavaju da bi se napravio pritisak na dobavljače.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) oglasila se kako bi pojasnila što znači kada trgovci prodaju hranu ispod cijene po kojoj su je kupili, upozoravajući da se u javnosti pojavljuju pogrešne interpretacije ove prakse. Iako se snižene cijene mogu činiti kao pogodnost za potrošače, AZTN ističe da takvo poslovanje dugoročno može izazvati ozbiljne posljedice za proizvođače, male trgovce i same kupce.

“AZTN želi pojasniti o čemu je zapravo riječ jer se ovo pitanje tiče svih nas – od malih proizvođača hrane do krajnjih potrošača, uključujući umirovljenike i obitelji s djecom”, navode iz Agencije.

Naglašavaju da podržavaju popuste kao uobičajenu poslovnu praksu, no upozoravaju: “Pritom je važno da se njihovo kombiniranje s dodatnim pogodnostima ne provodi na način koji bi rezultirao kršenjem zakonskih odredbi, osobito u pogledu zabrane prodaje ispod nabavne cijene.”

Prodaja ispod nabavne cijene znači da trgovac “proizvod (recimo mlijeko ili jaja) kupio od proizvođača po određenoj cijeni, ali ga je potrošačima prodao po nižoj cijeni – dakle s gubitkom”. U praksi se to događa kada se dodatne pogodnosti i akcije kombiniraju s već sniženim cijenama, čime se maloprodajna cijena spušta ispod stvarnog troška nabave.

“Na prvi pogled, ovo izgleda kao dobra stvar za potrošače – hrana je jeftinija. No, problem nastaje kada takve niske cijene postanu način poslovanja”, upozorava AZTN. Kao posljedice navode pritisak na proizvođače da snižavaju cijene nauštrb kvalitete i opstanka, nemogućnost malih trgovaca da konkuriraju velikim lancima, te dugoročni rast cijena zbog smanjenja tržišne konkurencije.

Kao primjer, navode praksu u kojoj trgovački lanac nudi mlijeko po 0,60 eura, iako ga je nabavio za 0,70 eura, a gubitak zatim pokušava “nadoknaditi” tražeći od proizvođača sniženje cijene. “Ako ne pristane – ispada iz lanca. Ako pristane – mora negdje uštedjeti, najčešće na kvaliteti proizvoda, ambalaži ili radnicima.”

U zaključku, AZTN ističe: “Zato Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i propisi Europske unije pokušavaju spriječiti ovakve pojave, kako bi se sačuvala poštena konkurencija, zaštitili mali proizvođači i osigurao dugoročno pravedan odnos cijena za potrošače.”