“Za četveročlanu obitelj treba najmanje 1.500 eura samo za prehranu!” “Ja sama pojedem 400 eura mjesečno jer se hranim kvalitetno!” “Za 500 eura mjesečno ne možemo si kupiti ni krumpir, mlijeko i kruh!” Sve su to komentari koje smo primili nakon objave podatka da je četveročlanoj obitelji nužno 500 eura samo za temeljnu prehranu i osnovnu higijenu.
Tim povodom, analizirali smo prehrambene navike hrvatskih potrošača, zavirili u košarice na blagajnama i anketirali potrošače. I došli smo do zaključka: najskuplji dio potrošačke košarice ne čine kruh, mlijeko, svježe meso i povrće, nego proizvodi koje kupujemo iz navike, užitka ili praktičnosti, a koji su skupi, nutritivno siromašni i nikako ne spadaju u bazu prehrane. Dapače, i stručnjaci ističu da upravo ovi artikli najviše “napuhuju” mjesečne troškove. A Hrvati ih troše kao ludi i bez njih ne mogu zamisliti život.
Slatkiši i deserti – šećerna zamka
Na vrhu ljestvice nalaze se čokolade, praline, keksi i industrijski kolači, pudinzi i razne mliječne slastice, kao i popularni čokoladni namazi s udjelom lješnjaka. Razni voćni skyrevi, jogurti, kefiri s dodacima vlakana, preplavili su hrvatsko tržište i prodaju se kao ludi. Unatoč cijeni.
Svjedočimo da cijene sladoleda i čokoladica rastu dvostruko brže od cijena osnovnih namirnica, a potrošnja ne usporava. Iako će mnogi reći da djeci moraju priuštivi slatkiše, činjenica je da se radi o zdravstveno nekorisnim namirnicama koje su nerealno skupe i nije im mjesto u košarici temeljne prehrane.
Grickalice i gazirana pića – sitnice koje skupo koštaju
Čips, flips, krekeri i pereci redoviti su dodatak prosječnoj kupnji. Prošetajte pred kraj radnog vremena među policama trgovačkih lanaca i shvatit ćete da se čips, a u posljednje vrijeme njegove brojne aromatizirane verzije, prodaju kao lude. Nekada smo imali jedan čips, danas se ne možemo odlučiti između ponuđenih aroma i načina prerade. Vrećica takvog čipsa košta kao kilogram krumpira. Upravo takvi artikli najviše napuhuju račun.
Slična je priča s pićima: litra gaziranog soka košta kao i litra mlijeka, a često je i skuplja. Unatoč tome, riječ je o najprodavanijim artiklima. Ista je situacija i s navodno prirodnim sokovima koji su razvodnjeni i dodatno zaslađeni.
Pivo – standardni trošak koji to nije
Pivo, vino i žestoka pića u Hrvatskoj su gotovo pa uvršteni u redovite kućne troškove. Ipak, riječ je o luksuzu koji značajno povećava mjesečnu košaricu.
Prerađeno i unaprijed pakirano meso
Mljeveno meso u pakiranju, pileća prsa u trakicama, gotovi ražnjići ili marinirani batci; sve to plaćamo više od svježeg mesa. Dodajmo tome suhomesnate proizvode poput čajnih, srijemskih ili zimskih kobasica koji su tradicionalno “brza hrana” na domaćim stolovima, a zapravo su skupi kompromis kojemu mjesta nema u zdravoj potrošačkoj košarici.
Narezani sirevi, salame i povrtne mješavine
Još jedna kategorija koja podiže troškove su unaprijed narezani i pakirani proizvodi. Kilogram narezane šunke ili sira često stoji i do 30 posto više nego cijeli komad. Isto vrijedi za salate i miksove salatnog povrća koji su praktični, ali i nekoliko puta skuplji od svježe glavice salate ili kilograma mrkve.
Pekarski proizvodi i industrijski snackovi
Krafne, kroasani, bureci i peciva to go iz pekarnica te topli sendviči i piceki iz samoposluge artikli su čija je potrošnja enormno porasla posljednjih godina. No, upravo oni spadaju u proizvode koji su najskuplji po gramu, a nutritivno su najprazniji.
“Zdraviji” proizvodi s upitnom vrijednošću
Na listi su i proteinske pločice, detox sokovi i smoothie bočice koji su posljednjih godina postali hit. Riječ je o artiklima koji se često prodaju pod oznakom fit ili superfood, no cijene im znaju biti nekoliko puta više od običnog voća, zobenih pahuljica ili jogurta. Slično vrijedi i za bezglutenske proizvode koji jesu nužni osobama s celijakijom, ali kada ih kupuje šira populacija; plaća se više, bez stvarne potrebe.
Ekskluzivna i mini pakiranja su prevara za džep
Sve popularniji su mali paketi orašastih plodova, mini jogurti, mini sokovi ili mini sirevi. Riječ je o pakiranjima koja po kilogramu znaju biti i dvostruko skuplja od standardnih, a kupci plaćaju praktičnost i marketing.
Gotove salate, kolači i sendviči
Na kraju, ali nikako manje važno: gotove salate s preljevima, pakirani sendviči iz frižidera benzinskih postaja i supermarketa te kolači i torte iz samoposlužnih vitrina. Ovi proizvodi prodaju se kao brza opcija za obrok ili desert, no cijene im se nerijetko približavaju cijenama restoranskih porcija.
Umjesto čokoladica, grickalica i gaziranih pića, savjetuju nutricionisti, u košarici mogu biti voće, orašasti plodovi i obična voda s limunom; voćne jogurte i pudinge lako zamjenjuju obični jogurt ili kefir, a unaprijed rezano meso i gotove salate najbolje je nadomjestiti nepakiranim namirnicama i obrokom pripremljenim kod kuće.
Nezdrave gotove namaze dobro je i zabavno zamijeniti domaćim pastama od slanutka i graha s bezbroj kombinacija dodataka i aroma. Mogućnosti su brojne uz malo mašte i vremena. No vrijeme je resurs kojeg nam najviše nedostaje, a znaju to i proizvođači i trgovci i marketingaši.
