Šest godina nakon izvješća koje je pozivalo na drastično smanjenje konzumacije mesa, EAT-Lancet komisija objavila je novo izdanje svojih preporuka zdrave prehrane za zdrav planet, ovog put u znatno izmijenjenom političkom okruženju Europske unije.
Dokument, iza kojeg stoji skupina uglednih znanstvenika iz cijelog svijeta, ponovno zagovara ograničavanje unosa mesa, ali sada donosi i konkretne ciljeve za redukciju stočarske proizvodnje. Prema njihovim izračunima, proizvodnja govedine, ovčetine i kozletine trebala bi se globalno smanjivati za 26 posto godišnje, peradi i svinja za 19 posto, a mliječnih grla za četiri posto. Uz to, potiče se širenje uzgoja ribe; čak 46 posto više u odnosu na razine iz 2020.
Preporuke za prehranu ostale su stroge: samo 15 grama crvenog mesa dnevno, odnosno jedan obrok tjedno, dok se konzumacija piletine i ribe preporučuje u količini od 30 grama dnevno. Glavni naglasak stavljen je na biljne namirnice: povrće (300 grama dnevno), mliječne proizvode (250 grama), voće (200 grama) i cjelovite žitarice (210 grama).
Industrija prehrane, međutim, upozorava da se ne smije zanemariti nutritivna ravnoteža. “Sve vrste hrane, uključujući one životinjskog i biljnog podrijetla, imaju važnu ulogu u održivoj prehrani i sigurnosti opskrbe”, poručili su iz udruženja FoodDrinkEurope, podsjetivši da globalna populacija raste.
Za razliku od verzije iz 2019. godine, novo izvješće EAT-Lancet 2.0 usvaja “manje zapadnocentričan” pristup, priznajući da stanovnici siromašnijih zemalja trebaju više proteina i kalorija kako bi postigli adekvatnu prehranu. No, čak i autori priznaju da će provedba preporuka biti izazovna na globalnoj razini.
Ekološke organizacije pozdravile su ovo istraživanje. “Ako želimo sačuvati zdravlje ljudi i Zemlje, moramo se suočiti s prekomjernom proizvodnjom i konzumacijom životinjskih proizvoda”, rekla je Isabel Paliotta iz Europskog ureda za okoliš (EEB).
Predstavnici mesne industrije, međutim, pozivaju na oprez. “Ovo je samo dio znanstvene rasprave, a drugi znanstvenici ne dijele nužno ove zaključke”, kaže Paolo Patruno iz europskog udruženja mesoprerađivača Clitravi. Dodaje da političari moraju čuti sve znanstvene glasove prije donošenja odluka.
U Europskoj uniji entuzijazam za drastične promjene slabi. Promjena političkih snaha u Komisiji i Parlamentu dovela je do ublažavanja ekoloških zahtjeva prema poljoprivrednicima. “Zdrava prehrana mora biti raznolika. Stoka nije samo meso ili mlijeko, ona pridonosi bioraznolikosti”, smatra zastupnik i stočar Benoît Cassart (Renew Europe).
Slično stajalište ima i Europska komisija: “Stočarstvo je ključno za europsku poljoprivredu i ruralna područja. Jednako rješenje za sve nije put naprijed”, navodi glasnogovornik, dodajući da su u tijeku rasprave o politikama koje će stvoriti konkurentan, pravedan i održiv stočarski sektor budućnosti.
