Znanstvenici okupljeni oko projekta NutriNet‑Santé, koji od 2009. godine prati prehrambene navike i zdravstvene ishode, usporedili su detaljne internetske upitnike o prehrani s medicinskim podacima iz francuskog zdravstvenog sustava.
“Ovo su prva istraživanja u svijetu koja ispituju povezanost izloženosti široko raširenim aditivima s rakom i dijabetesom tipa 2, zbog čega u interpretaciji rezultata moramo biti vrlo oprezni. Nalaze treba dodatno potvrditi”, izjavila je Mathilde Touvier, voditeljica znanstvenog tima i direktorica istraživanja u Francuskom nacionalnom institutu za zdravlje i medicinska istraživanja.
Konzervansi i rak
Istraživanje o raku, objavljeno u znanstvenom časopisu The BMJ, obuhvatilo je oko 105.000 osoba bez dijagnoze raka na početku praćenja, koje su praćene do 14 godina. Analiziran je utjecaj 58 konzervansa, a detaljnije je razmotreno njih 17 koje je konzumiralo najmanje 10 posto sudionika.
Za 11 konzervansa nije pronađena povezanost s rakom. Međutim, šest ih je bilo povezano s povećanim rizikom, iako se smatraju sigurnima. Riječ je o natrijevu nitritu, kalijevu nitratu, sorbatima, kalijevu metabisulfitu, acetatima i octenoj kiselini.
Natrijev nitrit, često korišten u prerađenom mesu poput slanine i šunke, povezan je s 32 posto većim rizikom od raka prostate. Njegov srodni spoj, kalijev nitrat, povezan je s 22 posto većim rizikom od raka dojke i 13 posto većim rizikom od raka općenito. Prerađeno meso Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već godinama klasificira kao kancerogeno s jasnom vezom s rakom debelog crijeva.
Sorbati, osobito kalijev sorbat, povezani su s 26 posto većim rizikom od raka dojke i 14 posto većim rizikom od svih vrsta raka. Kalijev metabisulfit, čest u vinarstvu i pivarstvu, povezan je s 20 posto većim rizikom od raka dojke i 11 posto većim rizikom od raka općenito. Acetati su povezani s 25 posto većim rizikom od raka dojke i 15 posto većim ukupnim rizikom, dok je octena kiselina povezana s 12 posto većim rizikom od raka.
Istraživanje je obuhvatilo i antioksidativne konzervanse poput vitamina C i E te biljne ekstrakte. Dva antioksidansa, natrijev eritrobat i srodni eritrobati, bila su povezana s 21 posto većim rizikom od raka dojke i 12 posto većim ukupnim rizikom od raka.
Dijabetes tipa 2 i konzervansi
Drugo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Communications, analiziralo je gotovo 109.000 sudionika bez dijabetesa tipa 2 na početku praćenja. Od 17 analiziranih konzervansa, njih 12 bilo je povezano s gotovo 50 posto većim rizikom razvoja dijabetesa tipa 2 kod osoba s najvećim unosom.
Pet konzervansa koji su bili povezani i s rakom; kalijev sorbat, kalijev metabisulfit, natrijev nitrit, octena kiselina i natrijev acetat, u ovom su istraživanju povećali rizik dijabetesa tipa 2 za 49 posto. Dodatno je identificiran i kalcijev propionat, konzervans koji se koristi za sprječavanje rasta plijesni i bakterija.
Povećan rizik uočen je i kod nekoliko antioksidativnih aditiva, uključujući alfa-tokoferol (vitamin E), natrijev askorbat (oblik vitamina C), ekstrakte ružmarina, natrijev eritrobat, fosfornu i limunsku kiselinu.
Koautorica oba istraživanja, Anaïs Hasenböhler s Sveučilišta Sorbonne Paris Nord, istaknula je da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se nalazi potvrdili, ali i da “novi podaci idu u prilog preispitivanju propisa koji uređuju široku uporabu prehrambenih aditiva, s ciljem bolje zaštite potrošača”.
Znanstvenici naglašavaju da je riječ o promatračkim istraživanjima, koja ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu, no ističu da su rezultati ostali stabilni i nakon prilagodbe na niz čimbenika poput tjelesne aktivnosti, pušenja, konzumacije alkohola i drugih životnih navika.